Znamenite ličnosti i porodice

Najplodnije oranice su opredelile razvoj opštine Srbobran u pravcu zemljoradnje, a izgradnjom Velikog bačkog kanala kojim je regulisan nivo površinskih i podzemnih voda, ne samo da je zemljoradnja unapređena, olakšana i podignuta na viši nivo, već je taj kanal predstavljao i najpovoljniji plovni put za transport poljoprivrednih i svih drugih proizvoda omogućavajući i razvoj trgovine. Oba prirodna uslova omogućila su da se tokom 19. veka u Srbobranu uzdignu kako u ekonomskom, tako isto i u privrednom, trgovinskom, kulturnom i obrazovnom pogledu ugledne porodice, velikoposednici i trgovci koji su generacijama sticali veliko bogatstvo teškim radom i velikim trudom. Svoje bogatstvo su ulagali u razvoj privrede, infrastrukture, obrazovanja, kulture i umetnosti ne samo u Srbobranu, već i u Novom Sadu, pa i u celoj Vojvodini. Zbog njihovog sveukupnog značaja, na prvom mestu ćemo istaći veleposednike srbobranske i sentomaške. Svakako, od svih porodica da su najpoznatiji Dunđerski. Međutim, Srbobran je iznedrio i druge moćne i ugledne veleposedničke porodice kao što su Kaćanski, Gavanski, Kišdobranski, Manojlovići, Jojini, Aleksijevići i brojni drugi. Među mađarskim stanovništvom, pred Drugi svetski rat, najveće posede su imale porodice Odri, Androcki i Juhas, ali su to daleko manji posedi od onih koje su imali najveći veleposednici.

Sličnosti i razlike između najvećih srbobranskih veleposedničkih porodica, kao i njihove glavne karakteristike, veoma lepo je opisala Milena Šurjanović rođ. Kaćanski, u svojoj knjizi Ključ od kapije:

„Godinama sam, u detinjstvu, slušala poređenja: Dunđerski, Gavanski, Kaćanski… Ova tri prezimena obeležavala su Srbobran – njegovu prednost, vrednost, specifičnost, ukus, miris… Tri prezimena su se ređala različitim redosledom, u zavisnosti od autora lestvice i njegovih kriterijuma! Onaj ko je voleo gospodski raskošne fijakere i rasne konje – na prvo mesto stavljao je, razume se – Dunđerske… Onaj ko je voleo prodor obrazovanosti, ali one korisne, kao što su prava i ekonomija, trgovačke (a ne muzičke i pozorišne) akademije – cenio je Gavanske… A onaj ko je uvažavao zemljoradničko rano ustajanje i kasno leganje, predanost radu, veliku, skoro asketsku skromnost, davao je primat mojim precima – pradedi i dedi – Kaćanskima.”

Treba napomenuti da su porodice uglavnom dobijale svoja prezimena ili po imenu nekog svog istaknutog pretka (Nikolići) ili po zanimanju (Dunđerski) ili po mestu odakle su se doselili (Kaćanski, Dobanovački, Siriški) ili po nekim istaknutim osobinama ili događajima (Mudrinski, Šarčev, Došić). Pošto su porodice bile vrlo razgranate, iz praktičnih razloga, radi preciznije i jednostavnije identifikacije pojedinih porodica, nastaju porodični nadimci, tzv. „špicname” ili patronimi.  Oni, slično kao i prezimena, potiču od mesta doseljenja, istorijskih zasluga, nekadašnjih zanimanja, ličnih karakterističnih osobina, raznih događaja, šeretluka i sl. Porodični nadimci su prenošeni sa kolena na koleno, pa su neki nadimci postajali i prava prezimena. Nadimci se postepeno sa dolaskom mladih generacija gube i zadržavaju se u upotrebi samo među starijim žiteljima. U Srbobranu je istraživanjem evidentirano ukupno 162 porodična nadimka. Tako npr. Dunđerski mogu biti Kumrijini, Pinćini, Peršunovi, Šucini, Vazistojini, ali veleposednici su Gecini po deda Geci – Gedeonu Dunđerskom. Stevan Dunđerski ima špicname Đurkoš i svi njegovi potomci su Đurkoši, pa se tako razlikuju od Lazarevih potomaka.

Srbobran je imao i svoje plemićke porodice poput Mikovića, Prodanovića i drugih, a za istoriju Srbobrana najznačajnije ličnosti je iznedrila plemićka porodica Nikolić – Džaver. Ova porodica je dobila svoje prezime od izvesnog Nikole koji je živeo krajem 17. veka i imao četiri sina. Od prvog sina potiče velika i razgranata porodica Mudrinskih, jer je ovaj sin u svom radu pokazivao sposobnost i mudrost. Od drugog sina izrodila se porodica Šarčev, jer je svoju kuću ne samo olepio i okrečio, nego ju je svu išarao. Treći sin otišao je od kuće i u svet odlutao, i kao pridošlica dobio je ime Došić. Četvrti sin, Živojin, uzeo je očevo ime za prezime i kada je dobio plemstvo 1751. godine, nazove se još Srbogradski. Tako je postala porodica Nikolić – Srbogradski – Džaver.

(Izvor:
Milena Šurjanović, Ključ od kapije, Novi Sad: Prometej, 2004.
dr Radoslav Subić, Porodice Srba u Srbobranu (do 1925.), Bečej: Proleter, 2001.
Toša Iskruljev, Srbobran i Srbobranci, Novi Sad: Štamparija Dan, 1937 – fototipsko izdanje Srbobran: Udruženje potomaka i poštovalaca dobrovoljaca oslobodilačkih ratova 1848-1918. „Srbijanski – Srbobranski”, 2019.)

Znamenite ličnosti i porodice

Najplodnije oranice su opredelile razvoj opštine Srbobran u pravcu zemljoradnje, a izgradnjom Velikog bačkog kNajplodnije oranice su opredelile razvoj opštine Srbobran u pravcu zemljoradnje, a izgradnjom Velikog bačkog kanala kojim je regulisan nivo površinskih i podzemnih voda, ne samo da je zemljoradnja unapređena, olakšana i podignuta na viši nivo, već je taj kanal predstavljao i najpovoljniji plovni put za transport poljoprivrednih i svih drugih proizvoda omogućavajući i razvoj trgovine. Oba prirodna uslova omogućila su da se tokom 19. veka u Srbobranu uzdignu kako u ekonomskom, tako isto i u privrednom, trgovinskom, kulturnom i obrazovnom pogledu ugledne porodice, velikoposednici i trgovci …